Obnova općine Josipdol

Povijest Josipdola

Općina Josipdol obnovljena je 1993. Osim današnjih općinskih naselja, obuhvaćala je i Tounj, Gerovo Tounjsko, Potok Tounjski, Tržić  Tonjski, Rebroviće, Zdenac i Kamenicu Skradničku. Ta naselja izdvojila su se 1997. iz općine Josipdol u zasebnu općinu Tounj.

Dužnost općinskog načelnika obnašali su:

  1. Krunoslav Prebeg 1993.- 2001.
  2. Rudolf Špehar 2001. – 2003.
  3. Zlatko Mihaljević 2003. –

Općinski grb

Grb općine Josipdol neobičan je stoga što se na njemu nalazi dio velikog grba koji se inače ne nalazi na samom štitu. Naime u heraldici, znanosti o grbovima, razlikuju se mali srednji i veliki grbovi, a veliki grbovi, osim samoga štita, obuhvaćaju i krunu, lentu, kacigu, čuvara grba, plašt i zastavu.  U grbu prevladavaju crvena i zlazna boja, koje su se inače nalazile na grbu knezove Krčkih, od sredine 15. stoljeća knezova Frankapana (Frankopana)te zlatna šesterokraka zvijezda, također s njihovog grba. Knezovi Krčki – Frankopani posjedovali su ovaj prostor, u srednjem vijeku Modrušu, od 12. stoljeća, pa do osmanlijskih osvajanja i stvaranja Vojne krajine.

Grb se nalazi i na svim općinskim zastavama, službenoj, svečanoj i stolnoj.

Više o obilježjima možete pročitati ovdje.

Blazon (opis) grba je slijedeći: u srebrnom štitu heraldička kaciga s crveno-zlatnim plaštem i točenicom te kao nakit na njemu krilo vodoravno razdijeljeno crveno i zlatno sa šestokrakom zlatnom zvijezdom u gornjem polju.

Osnivačka sjednica

Osnivačka sjednica Općine Josipdol održana je 22. travnja 1993. na toj sjednici prisegnuli su članovi prvog saziva Općinskog vijeća. U prilogu je zapisnik s te sjednice Općinskog vijeća.

Josipdol u geografskom središtu Hrvatske

Josipdol se nalazi na dodiru gorske i nizinske Hrvatske te ima izuzetno povoljan prometni položaj. Preko područja općine Josipdol spajaju se sjever i Jug, ali i istok i zapad Hrvatske. Naime, preko općinskog područja prolazi željeznička pruga Zagreb-Rijeka, od koje se u Oštarijama odvaja željeznička pruga prema Splitu, te autocesta koja povezuje Zagreb i Split i državna cesta D42 od Vrbovskog do Grabovca  na državnoj cesti D1.

Izgradnja autoceste A1

Autocesta A1 najdulja je hrvatska autocesta koja Zagreb povezuje s Pločama, a planira se njezino produljenje do Dubrovnika. Njezina prva dionica, od Zagreba do Karlovca, puštena je u promet još sedamdesetih godina 20. stoljeća. Nakon osamostaljivanja Hrvatske jedan od prioriteta bilo je i kvalitetno prometno povezivanje čitave države dobrim prometnicama, a to znači nastavak gradnje autoceste od Karlovca prema Rijeci i Splitu. Dionica tzv. Dalmatine Karlovac-Split otvorena je 2005. Na dijelu autoceste koji prolazi kroz opoćinuJosipdol nalaze se mostovi Miljanica, Belobrajdići i most preko Zagorske Mrežnice u Oštarijama te vijadukti Krajine, Modruš 1, Modruš 2 i Modruš 3. Prvi i najdulji od tri istoimena vijadukta našao se i na poštanskoj markici iz 2015., zajedno s mostom preko rijeke Krke na istoj autocesti.

Općina Josipdol © 2021. Sva prava pridržana.

web: LA/CIS

Skip to content