Najstariji tragovi naseljenosti pronađeni su u Čakovcu Oštarijskom na sjeveroistočnom rubu Josipdola. Ovdje su pronađene neolitske kamene jezgre od rožnjaka i nekoliko sječiva, zatim keramički ulomci bogato ukrašeni paralelnim linijama obrubljenim ubodima, karakterističnim za lasinjsku kulturu, pa znanstvenici ovo nalazište smatraju najjužnijim poznatim lokalitetom s nalazima te kulture te ostaci rimske prisutnosti. Stup iz pronađene rimske kuće otpremljen je u Ogulin i na njemu danas stoji kip Majke Božje u Lomostu.
Uredovno vrijeme: Pon - Pet: 07.00 - 15.00 h
Najstariji tragovi naseljenosti
Arheološka nalazišta
Šire josipdolsko područje prepuno je arheoloških nalazišta koja su djelomično znanstveno obrađena, a brojna čekaju da znanstvenici počnu s njihovim istraživanjem. O znanstvenom interesu za naše područje govori i veliki broj znanstvenih radova koji se bave arheološkim lokalitetima ovog prostora, a još uvijek aktivno nalazište je na Viničici, gdje arheolozi s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom dr. Borisa Olujića, već duži niz godina kontinuirano istražuju ostatke japodskog Metuluma.
Lasinjska kultura
Lasinjska kultura, brončanodobna kultura raširena u većem dijelu sjeverne Hrvatske sve do Dunava na istoku (Lasinja, Cerje Tužno, Ozalj, Drljanovac, Ždralovi, Beketinec, Jakšić, Ašikovci, Vinkovci, Vučedol), u Sloveniji, jugozapadnoj Madžarskoj, Gradišću, Štajerskoj i Koruškoj te u sjevernoj Bosni, nazvana po eponimnom nalazištu Lasinji. Nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, lengyelske, sopotske i vinčanske. U većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, rijetko nadzemni objekti (Vis-Modran u Bosni), dok su u Sloveniji i Koruškoj otkrivena sojenička naselja (Ljubljansko barje, Keutschachersee). Nositelji lasinjske kulture povremeno su koristili i špiljske prostore (Ozalj, Ajdovska jama, Kevderc), bilo kao sezonska boravišta stočara ili za ukope (Ajdovska jama). Keramičko posuđe neujednačene je izradbe i boje (oker, preko sive do crne), ukrašeno plastičnim jezičastim izdancima ili ornamentima izvedenima urezivanjem i ubadanjem. Vodeći su oblici bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci, zdjele na visokoj nozi, vjedra s izljevom. Lasinjska kultura trajala je tijekom cijeloga ranog, srednjeg i dijela kasnog eneolitika, a nestala je prodorom vučedolske kulture.
Urna (lat.: krčag, žara), glinena je kamena, staklena ili metalna žara za čuvanje pepela mrtvaca. U starom vijeku zanimljive vrste urna bile su u Grčkoj tzv. dipilonske vaze, u Etruriji mali glineni sarkofazi s figurama pokojnika na poklopcu, a u okolici Bihaća kamene japodske urne s figuralnim prikazima. Na josipdolskom području pronađene su japodske i rimske urne, koje se čuvaju u Zavičajnom muzeju u Ogulinu. Na slici je urna pronađena u Trojvrhu.
Keramička žlica pronađena u Čakovcu Oštarijskom pripada lasinjskoj kulturi.
Službene web stranice Općine Josipdol
Općina Josipdol
Ogulinska 12 , HR-47303 Josipdol
Uredovno vrijeme:
Pon-Pet: 07.00 – 15.00 h
Dnevni odmor: 10.00 – 10.30 h