Japodi

Uredovno vrijeme: Pon - Pet: 07.00 - 15.00 h

Od kasnog brončanog doba (9. st. pr.Kr.), pa do dolaska Rimljana potkraj 1. st. pr.Kr., ovdje se nesmetano razvija kultura Japoda.

Japodi (grč. Ἰάποδες, lat. Japodes), narod koje je u doba rimske vladavine nastavao područje Like, Potkapelske udoline i Pounja, bili su organizirani u teritorijalnim zajednicama koje su se grupirale oko utvrđenih naselja: Monetini (Monetium – Brinje), Avendeati (Avendo – Crkvina kraj Brloga), Arupini (Arupium – Prozor kraj Otočca) i dr.

Japodski prostor ispresijecan je brojnim planinama i rijekama koje su tvorile prirodne granice među japodskim zajednicama. Donekle samostalne zajednice ipak su bile međusobno povezane, što se očituje u razmještaju naselja. Svaka zajednica, imala je dominantnu gradinu na dobru strateškom položaju. Oko nje su se nalazile manje gradine, ali uvijek na dovoljnoj udaljenosti da se s jedne gradine vide druge. Tako su sva naselja bila umrežena i mogla međusobno komunicirati. Sudeći po gustoći naselja, a dosad ih je registrirano preko 250, Japodi su bili dobro organiziran narod iako japodske zajednice nisu tvorile čvrste saveze.

Kuće i radionice Japodi su gradili na terasama podno gradina. Zbog jakih planinskih vjetrova kuće su podizali uglavnom na južnim obroncima. Gdje je bilo moguće, iskoristili su prirodne stijene kao zidove, a ostale su izgradili u tehnici suhozida. Da bi poravnali tlo za nastambu, nasipavali su sitno kamenje. Japodske kuće imale su jednu ili dvije prostorije i bile su pravokutna oblika. Krov je bio načinjen od šindre, drvenih daščica postavljene jedne preko drugih. Na pod su nanosili ilovaču. U kutu prostorije ili uz pregradni zid nalazilo se ognjište ograđeno kamenjem. Pronađeni su brojni kuhinjski predmeti: lonci, cjedila, šalice, zdjele, grijači, žrvnjevi, prijenosne peći… Posude za pripremanje hrane stavljali su na grijače u obliku koluta ili s kracima.

Antički povjesnićarApijan razlikuje dvije skupine Japoda, cisalpinske, naseljene zapadno od masiva Velike i Male Kapele (Albiusmons), i transalpinske, na prostoru istočno od Kapele. Transalpinskoj skupini pridružuje i naselja Metulum, kojega dobar dio znanstvenika stavlja na Viničicu, i Terponos, vjerojatno na području današnjeg Trojvrha.

Japodi su pružili znatan otpor rimskim osvajanjima. Konzul Tuditan 129. pr. Kr. pokorava cisalpinske Japode nametnuvši im prisilni vojni savez (foedus) i podložnički porez (tributum), dok transalpinski Japodi ostaju nepokorenima sve do Oktavijanova pohoda 35. pr. Kr. Saveznički ugovor nije dopuštao niti jednome pripadniku japodskih zajednica primitak rimskog građanskog prava. Japodi izmiču kontroli, 52. pr. Kr. pljačkaju rimske kolonije Tergeste i Akvileju, a nakon Cezarova ubojstva 44. pr. Kr. prestaju plaćati tribut. Oktavijankreće 35. pr. Kr. u vojni pohod protiv njih, osvaja Arupij, zatim i Metul, slomivši njihov otpor nakon teških bitki. Njihovo je područje uključeno u sastav provincije Ilirik.

Rimu uglavnom gospodarski nezanimljivo, japodsko je područje ostalo za cijele rimske vladavine naseljeno pretežno starosjedilačkim stanovništvom, koje je dugo očuvalo svoju predaju i vjerovanja, uključujući se u romanizirani svijet razmjerno sporo.Metul je postao municipijem tek po sveobuhvatnoj dodjeli rimskoga građanskog prava u Carstvu 212. (constitutio Antoniniana). (Izvor 1, izvor 2, izvor 3)

Brončanodobni nalazi

Brončanodobni nalazi uglavnom se odnose na nakit i razne kopče (fibule), ali i na oružja. Na slikama se nalaze tropetljasta fibula , spiralnih privjesci od brončane žice i ogrlica u obliku obruča otvorenih krajeva nađenih u Josipdolu te sjekirica s ornamentom u obliku slova V nađena u Čakovcu Oštarijskom. Svi ovi nalazi čuvaju se u arheološkoj zbirci Zavičajnog muzeja u Ogulinu.

Viničica

Na brdu Viničica kod Josipdola i Oštarija nalazi se jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Karlovačke županije. Ovo brdo ima ovalan plato s pravilno odrezanim uzdužnim stranama, a na užim krajevima nalaze se još danas vidljive utvrde od suhozida.U istraživanjima, koja su počela 2002. godine pod vodstvom arheologa dr. Borisa Olujića, otkrivena je utvrda koja se prostirala na čak 30-ak hektara. Po svemu sudeći Viničica skriva tajnu jednog od najvećih predrimskih gradova na području Hrvatske – japodske prijestolnice Metuluma. Legenda kaže da je rimski vojskovođa Oktavijan zahvaljujući osvajanju Metuluma postao prvi rimski car August. (Izvor)

Japodski tragovi na tradicijskoj nošnji

Japodi su bili Ilirsko pleme koje je živjelo na širem području središnje Hrvatske u prvom tisućljeću prije Krista. Osim brojnih ostataka njihove materijalne kulture, Japodi su ostavili i vidljiv trag na narodnim nošnjama dinarskog tipa, a time i josipdolskog kraja, koje lako možemo prepoznati.

Lička kapa koja je dio muške narodne nošnje ukrašena je vijugavim uresima nalik japodskim remenim kopčama – fibulama, a osim po uresima, sličnost je vidljiva i u samom obliku kape koji se zadržao gotovo tri tisuće godina.

Muški kožni pojas čemer također je trag japodske kulture odijevanja, kao i ženski pojas od bojane vune – tkanica. (Izvor)

Priča o crljenoj kapi

Crvenkapa ili crljena kapa, kako još vole zvati ličku kapu, kao dio muške narodne nošnje, simbol je pripadnosti i kulturnog identiteta čitavog dinarskog područja, ujedno i područja u kojem su prije nekoliko tisućljeća živjeli Japodi. Japodi su ostavili brojne elemente svoje bogate materijalne kulture, od keramike, željeznih predmeta, svakodnevnih uporabnih predmeta i oruđa, do nakita i odjevnih elemenata, od kojih poneke susrećemo i danas.

Naime, tragovi japodske kulture vidljivi su na narodnim nošnjama dinarskog tipa, a time i šireg josipdolskog kraja. Lička kapa, kao dio muške narodne nošnje, ukrašena je vijugavim uresima nalik japodskim remenim kopčama – fibulama, a osim po uresima, sličnost je vidljiva i u samom obliku kape koji se zadržao gotovo tri tisuće godina.

Neke teorije kažu da je lička crvenkapa samo modernija verzija stare japodske brončane kape zbog nepobitne sličnosti.Etnologinja NerinaEckhel ličku kapu opisuje kao muško pokrivalo za glavu „niskog oboda i ravnog okruglog tjemenog dijela, izrađena od crvenog debljeg sukna. Obrub je ispunjen gustim vezom izvedenim crnom pamučnom pređom, a od istog je materijala izrađen i skup dužih resa koje se od oboda spuštaju niz leđa. Crvenkapa se nosila u svečanijim prilikama, a izrađivali su je majstori klobučari.“

„Posebno vješto trebalo je ukrasiti obrub kape koji je ispunjen gustim vezom vezenim crnim svilenkastim koncem, a od tog je konca izrađen i skup dužih resa koje se spuštaju do polovine leđa. Kapa se na tjemenu također često ukrašavala, a stavljali su se razni motivi, ovisno o želji vlasnika. Ipak, najčešće su na tjemenu kape bili izvezeni hrvatska trobojnica ili hrvatska šahovnica“.

Crljena kapa izražavala je muški i nacionalni ponos. Najčešće se nosila nagnuta naprijed na čelo, dok su rese padale po ramenu i leđima. Danas je tek ukras pokog doma. Iako se u novije vrijeme nosi tek na nastupima kulturno-umjetničkih društava kao dio svečane narodne nošnje, do 70-tih godina 20. stoljeća starije se muškarce pokapalo s crljenom kapom. (Izvor)

Metulum – Japodska masada

Najiscrpniji izvještaj o Oktavijanovomom vojnom pohodu protiv Japoda ostavio je rimski povjesničar Apijan. Rimljani su se iskrcali iz bojnih brodova otprilike na području današnjeg Senja, te započeli pohod u unutrašnjost Like. Neka plemena su se predala bez borbe, dok su druga Rimljani pokorili tek nakon iscrpljujuće borbe. Do odlučujuće bitke došlo je kod Metuluma, glavnog japodskog grada.

Metulum se nalazio na šumovitom brdu, a bio je položen na dvije susjedne glavice, današnjoj Velikoj i Maloj Viničici. Branilo ga je oko tri tisuće ratnika. Opsada ovoga grada bila je dugotrajna i teška, jer su se Metuljani junački branili, a posjedovali su i obrambene ratne naprave. Rimski vojnici naposljetku su, preko nasipa podignutog s vanjske strane budema, ipak potisnuli branitelje s prvog gradskog zida. No, drugi zid nisu uspijevali osvojiti niti uz pomoć nasipa, ljestava i mostova.

Da ohrabri vojnike, Oktavijan je izišao na čelo vojske i prvi krenuo u juriš na ljestve. Pod teretom napadača, ljestve su popustile, a Oktavijan i njegovi suborci pali su na zemlju. Pri padu s ljestava Oktavijan je teško ozlijedio desnu nogu i obje ruke, ali je i ranjen nastavio predvoditi napad. Vidjevši da su se namjerili na odlučnog i upornog protivnika, Japodi su napokon pristali na primirje i pregovore.

Dogovoreno je da se rimska vojska smjesti na jedno uzvišenje unutar grada na kojem će imati svoj tabor. No Rimljani su po ulasku unutar gradskih zidina zatražili od Japoda da se bezuvjetno predaju. Uvidjevši da su prevareni, Japodi su se odlučili na očajnički otpor do smrti. Žene i djeca su se zatvorili u građevinama, a muškarci su krenuli u posljednji napad. Kako se rimska vojska već utvrdila na višem brdu, lako su nadvladati japodski juriš. Uvidjevši da je poraz neminovan, branitelji su zapalili kuće u kojima su bile žene s djecom kako ne bi živi pali u ruke Rimljanima i postali njihovi robovi. Čitavo stanovništvo Metuluma nestalo je u plamenu ili u borbi, a grad je razoren i pretvoren u zgarište.

Po osvajanju Metuluma, rimskoj vlasti pokorili su se i preostali Japodi, a njihova je zemlja postala dijelom rimske provincije Ilirika. Oktavijan je proglašen rimskim carem 27. godine prije nove ere i na čelu carstva ostati će 41 godinu. Sudbina Metuluma odjeknula je pak u čitavom Rimskom carstvu, a po junaštvu i žrtvovanju branitelja ide uz bok posljednjoj židovskoj utvrdi Masadi koju su Rimljani osvojili 73. godine (stoljeće kasnije nego li je pao Metulum). Nakon tromjesečne opsade utvrde koja se nalazila na uzvisini strmih litica nedaleko Mrtvog mora, Rimljani su da bi dosegli obrambene zidine sagradili rampu od nabijene zemlje i stijena visoku čak 115 metra. No, do posljednjeg napada nadmoćnog neprijatelja nije došlo jer je oko 900 branitelja, žena i djece počinilo masovno samoubojstvo.

Povratak na Povijest Josipdola

Službene web stranice Općine Josipdol

Općina Josipdol

Ogulinska 12 , HR-47303 Josipdol

Uredovno vrijeme:

Pon-Pet: 07.00 – 15.00 h

Dnevni odmor: 10.00 – 10.30 h

Tel: 047/581-298

Fax: 047/581-609

E-mail: opcina@josipdol.hr